Kako započeti psihoterapiju: Vodič za klijente
Psihoterapija najbolje djeluje kada klijenti razumiju šta se od njih očekuje – kako psihoterapiju koristiti na pravi način. To nije intuitivno i nemamo s čim uporediti. Prečesto, u žurbi da se krene, objašnjenja o tome šta raditi i šta očekivati budu preskočena. To nije najbolji početak.
Istraživanja pokazuju da razlika između uspjeha i neuspjeha često zavisi od toga da li klijent na početku dobije objašnjenje. Kada ga dobiju – bilo od psihoterapeuta, kroz video ili letak, klijenti češće dolaze na termine, ostaju u tretmanu i prolaze kroz izazove. Na kraju dobiju korist zbog koje su i došli. Ovaj vodič je tu da vam pomogne da postavite temelje za uspjeh.
Hoće li mi psihoterapeut davati savjete?
Ljudi često pretpostavljaju da je posao psihoterapeuta da daje savjete. Ali savjetovanje nije psihoterapija. Dugoročno, ne pomaže.
Da je savjet dovoljan, ne biste ni dolazili na psihoterapiju. Savjete možete dobiti svuda od prijatelja, porodice ili na internetu. Umjesto savjeta, psihoterapeut će vam pomoći da jasnije sagledate sebe i svoju situaciju, kako biste mogli donositi odluke koje su ispravne za vas.
Šta ja radim na psihoterapiji?
Govori što otvorenije možeš o svemu što ti je na umu, bez uređivanja i cenzurisanja. To zvuči jednostavno, ali često je jako teško. Neke misli će ti izgledati beznačajno. Druge neugodno, sramotno ili neprikladno – uključujući i misli o psihoterapeutu. Reci ih ipak.
Ako primijetiš da ti nešto stoji na putu da govoriš otvoreno, reci to. Pričaj o tome šta ti otežava.
Kako će mi pričanje pomoći?
Možda je teško shvatiti kako će „samo pričanje“ pomoći, ali pričanje je srž psihoterapije. Dok govoriš, bolje upoznaješ sebe. Počinješ prepoznavati obrasce. Pojavljuju se nove opcije i mogućnosti. Istraživanja pokazuju da većina ljudi ima koristi od psihoterapije, čak i oni s najozbiljnijim problemima.
Koristi nisu trenutne. U početku možda neće biti jasne veze između onoga o čemu pričaš i onoga što želiš da se promijeni. To je poput sadnje drveta. Nema direktne veze između sadnje sjemena i jedenja jabuka – ali ako posadiš i njeguješ, jabuke će s vremenom doći.
Ako uđeš u psihoterapiju s idejom da probaš jednu ili dvije seanse „da vidiš šta će biti“, vjerovatno ćeš se razočarati. To je kao da posadiš sjeme, pa odustaneš jer ujutro nema ploda. Terapiji treba vremena. Daj joj šansu da djeluje.
Da li je psihoterapija kao razgovor s prijateljem?
Vrlo je drugačije. S prijateljima biraš šta ćeš reći. U psihoterapiji pokušavaš reći sve što ti pada na pamet, ne znajući gdje će te to odvesti.
S prijateljima se izmjenjuješ u razgovoru. U psihoterapiji ćeš uglavnom ti govoriti. Tvoj psihoterapeut će znati mnogo o tebi, a ti ćeš znati malo o njemu ili njoj.
Još jedna razlika: psihoterapeut se ne može družiti s tobom izvan termina. Ne može se s tobom naći na kafi ili prihvatiti društveni poziv. To nema veze s tim da li bi mu/joj bilo prijatno vidjeti te. Radi se o tome da psihoterapeut ne može biti i prijatelj i djelotvoran psihoterapeut u isto vrijeme.
Šta ako nisam zadovoljan/na svojim psihoterapeutom?
Na početku trebaš osjetiti da možeš razgovarati s psihoterapeutom i da on/ona pokazuje interes i razumijevanje. Ako se u startu ne povežeš, bolje je izabrati nekog drugog.
Kako psihoterapija odmiče, ponekad ćeš se osjećati uznemireno, razočarano ili ljuto. To je normalno. Kad se to desi, važno je da kažeš šta te muči. To nije trenutak da preskočiš seansu ili da odustaneš. To je trenutak da govoriš o tome.
Ako ste dobro sarađivali, a odjednom osjetiš ljutnju ili želju da prekineš, to često znači da ste dotakli nešto bolno i važno. Upravo tada počinje najvredniji rad.
Zašto ostati ako sam ljut/a?
Tokom psihoterapije, ponekad ćeš osjećati prema psihoterapeutu isto što si osjećao/la u drugim važnim odnosima – povrijeđenost, razočaranje, strah ili ljutnju.
Pričanje o tim osjećajima je ključno. Kada govoriš o njima, učiš o sebi i svojim obrascima odnosa. To otvara mogućnost da promijeniš obrasce koji ti nanose štetu – da ih ne ponavljaš iznova.
Smislena psihoterapija uvijek izaziva snažne emocije. Upravo tada se dešava važan rad.
Šta je s nesvjesnim?
Možda si čuo/la da se psihoterapeuti bave nesvjesnim. Tu nema ničeg mističnog. To samo znači da ne znamo uvijek zašto osjećamo ili činimo nešto. Psihoterapija može pomoći da to otkriješ.
Na primjer, možeš osjetiti jaku ljutnju na nekoga, nesrazmjerno situaciji. To se dešava kad te ta osoba podsjeća na nekog drugog, a ti toga nisi svjestan/na.
Razumijevanje nesvjesnog može biti jednostavno poput prepoznavanja da te ljutnja podsjeća na staro iskustvo – i da su ti ljudi različiti. Zašto je to važno? Jer ako iskaljuješ ljutnju na pogrešnoj osobi, možeš upropastiti važan odnos. Ako je to partner ili šef, posljedice mogu biti ozbiljne.
Drugi mogu željeti da prekineš sa psihoterapijom
Kako psihoterapija napreduje, ljudi bliski tebi mogu te nagovarati da staneš. To često znači da se mijenjaš, a njima je teško nositi se s tim. Oni su navikli na starog tebe i tvoje obrasce. Nekad će misliti da ti je gore, baš kad ti zapravo počinješ da ozdravljaš. Budi spreman/na na to.
Možda ćeš poželjeti preskakati termine
Biće trenutaka kada će ti biti teško da dolaziš na psihoterapiju. Obaveze, posao ili porodica će ti izgledati kao prepreke. Ali to se obično dešava baš onda kad terapija dotiče nešto teško.
Upravo tada se dešava najvažniji rad. Ne procjenjuj unaprijed koliko je neka seansa „važna“. Odluka da dolaziš redovno je ključ.
Završetak je dio psihoterapije
U nekom trenutku, pomislićeš da završiš psihoterapiju – idealno zato što si postigao/la ono zbog čega si došao/la i život ti je krenuo boljim putem. Ali ne žuri. Završetak psihoterapije je važna faza i treba vremena da se obradi.
Reci psihoterapeutu unaprijed da razmišljaš o završetku. Kada se dogovorite o posljednjem terminu, planirajte da radite smisleno u vremenu do tada. Iznenadiće te koliko se novih tema može otvoriti upravo tada. Iskoristi taj period da sabereš šta si postigao/la i da se pripremiš za ono što dolazi. Nemoj prekinuti naglo.
Postavljaj pitanja
Ovaj vodič pokriva osnove koje je korisno znati kada počinješ psihoterapiju. Možda ćeš imati još mnogo pitanja. Pitaj psihoterapeuta sve što ti nije jasno.
Ponekad će psihoterapeut radije istraživati tvoje misli i osjećaje koji stoje iza pitanja, umjesto da odmah odgovori. To može biti način da zajedno otkrijete više o tome kako tvoj um funkcioniše. Ali ne ustručavaj se pitati.
Psihoterapija nije nešto što se radi tebi, kao medicinski zahvat. Ona je saradnja i partnerstvo. Ono što ti uneseš u terapiju oblikuje ono što iz nje dobiješ.
Udruženje “Svjetionik”